субота, 30. новембар 2013.

Moja poruka za mlade: Bolje radi kučko!

Već duže vreme razmišljam da ovo napišem, ali nikako nisam uspeo do sada. Naime, radi se o tome da mi je pun K neradnika i onih koji žele hleba preko pogače. Prenemagači, wannabe manekenke i modeli, dive, „kukači“, sponzoruše i starlete molim vas malo da oladite.

Radi se o sledećem. Pitam se kako mlada osoba u Srbiji može da shvati da se za uspeh treba pomučiti, da treba raditi na sebi, birati kvalitetne ljude oko sebe, ići korak po korak i osetiti se ispunjeno, značajno i uspešno? Skoro pa nikako. Naime, mediji su puni nekih devojaka i momaka koji ne rade ništa, a naizgled imaju para, razbacuju se, bahanališu po separeima, polivaju šampanjcem i poziraju u editorijalima. I normalno je da plasiranjem takvih stvari, mladi požele da i oni budu u takvoj poziciji. Na stranu to da li volite šampanjac ili separe, radi se o lagodnom životu koji bi većina nas želela da ima. Gledate njih i vidite da se može da ništa ne radiš, a da imaš lagodan život.



Posebno neko ko živi u Ćićevcu (na primer) ne može ni da ima uvid kako to funkcioniše. Mladi ljudi zaista misle da su te devojke i mladići modeli, promoteri i slično. Vidite ih odjednom da su u Dubaiu. Mislite kako je to divno što eto baš tamo snimaju kampanju. Da li ste se zapitali gde su te fotografije kampanja i što bi njih neko zvao da se kupaju u bazenima na vrhu hotela u Barseloni ili Singapuru?

Znate šta, ja vam neću crtati šta oni tamo rade. Za one koji su dovoljno pametni shvatiće koliko oni moraju da se guze raznim matorcima kako bi posle mogli da poziraju pored bazena ili ispred Burj Khalife, pa to sheruju na Facebooku. Da li ste primetili da su najčešće sami na fotografijama? Pratite malo gde se kreće Sorela (hajde da je tako nazovemo) pa će vam sve biti jasno.

Ja želim da se obratim svima vama koji ste još uvek mladi, imate potencijala, a malo ste izgubljeni u ovom sistemu vrednosti... ili vama koji ste sve dobro poslagali u glavi, samo da potvrdite da tako treba.

Naime, u Srbiji se može uspeti ako vredno radite. Ne morate da se prodate, ne morate da izigravate kuče nikom. Možete uspeti ako imate hrabrosti, ako niste lenji i ako uradite neke stvari kako treba.

Uzmimo na primer prosečnog studenta u Srbiji. Ide na fakultet, kuka kako je to što uči bezkorisno, završi fakultet i suoči se sa tim da ne može da nađe posao. Depresija, beda, anksioznost, kukanje... pa pomalo ste i sami krivi zbog toga. Morate nekako da se izdvojite.

Ispričaću vam ukratko moj slučaj pa možemo da zaključimo neke stvari.

Naime, ja sam išao u šest osnovnih škola. To je bio užasan period seljenja, navikavanja i proživljavanja raznih stvari. Onda sam upisao Gimnaziju. Iskreno nisam znao šta želim pa sam sebi dao vremena četiri godine. U međuvremenu sam se zainteresovao za jedan zanat pa sam posle druge godine gimnazije upisao još jednu srednju školu vandredno, išao na praksu vikendom, zarađivao džeparac i završio dve srednje škole. Ipak, odlučio sam se za ekonomiju. Upisao sam igrom slučaja trogodišnje studije marketinga, a potom završio i fakultet (međunarodno poslovanje). Ukupno, studije su mi trajale pet godina. Za vreme studija sam pronašao sjajnu marketinšku agenciju u koju sam nekoliko meseci išao na praksu. Da ljudi, išao sam volonterski da pomažem, donosim doručak, radim neke trivijalne stvari, ali i da kupim znanje i shvatim kako sve to funkcioniše. Nekim ljudima je i tad, a i sada neshvatljivo da neko ide da radi besplatno. Po njima je bolje sedeti i ne raditi ništa nego volontirati. Bukvalno mi je bilo neprijatno kada sam morao da objašnjavam zašto ja to radim.

Potom sam se tokom dve završne godine studija uključio u rad studentske unije, bio aktivan u Studentskoj uniji Srbije, upoznao mnogo ljudi, radio na različitim projektima, stekao razna iskustva. Da, znam da će sad neki da pomisle „ma Unije i studentske organizacije su kao sekte, to nije za mene“. To je najčešći i najgluplji odgovor na ovu temu. Tokom poslednje godine studija počeo sam da radim četiri sata dnevno u jednoj PR i press clipping agenciji. Godinu dana sam skupljao novac da bih otišao na studentski program u Ameriku. U međuvremenu sam postao predsednik studentske unije, potom otišao u Ameriku, proveo sjajnih pet meseci radeći tamo i vratio se, završio fakultet i posao u jednoj marketinškoj agenciji je našao mene, pre nego što sam diplomirao.
I reći ćete sada možda: „Au, pa ovaj je baš imao sreće“. Ne, nije samo sreća u pitanju. U pitanju su sati i sati, rada, žara, volontiranja, učenja, pomaganja drugima.

Ne možete očekivati da samo vas čekaju širom otvorenih ruku i kada se suočite sa realnošću da okrivite državu. Znamo svi da nam je država u sranju, ali zato da biste uspeli nešto morate da radite. Morate da stičete praksu tokom fakulteta, da volontirate, da upoznajete ljude koji će vas kasnije preporučiti.

Ja nikada nisam dobio posao preko veze. Iskreno, ne bih se bunio ni da sam ga dobio, ali ako ste od onih koji misle da je sve namešteno, samo ću vam reći da ne zavaravate sami sebe. Ima i toga da je namešteno, ali to nije uvek slučaj. Evo ja sam svoj poslednji posao dobio tako što sam video oglas na Facebooku, prijavio se, prošao tri kruga intervjua i zaposlio se. Dakle može i tako.

Ja nisam bio wunder kid, niti sam natrposečno inteligentan. Samo sam dosta radio, da bih došao u poziciju sada da drugi ljudi žele da rade sa mnom i da mi se pružaju različite prilike. Ipak, i sada radim po deset sati dnevno i borim se kako bih sebi mogao da priuštim ono što želim. Došli smo opet do teme o lagodnom životu s početka teksta. Dakle, imate način da budete potčinjeni, da morate da radite svakakve nemoralne radnje, da budete ljubavnica ili ker, kako biste imali lagodan život i možete da idete uzdignute glave, svesni da ste sve sami postigli i da možete sebi da platite odmor u Dubaiu ili Njujorku (na primer). Verujte da ćete biti mnogo srećniji ako izaberete ovaj drugi put. Nevažno je da li ste frizerka, krojačica, doktorka ili fizičar. Uzor mladim ljudima ne smeju i ne mogu biti likovi iz reality programa, pevačice kojima je muž pun kao brod i plaća njihove spotove na jahtama, ljudi bez zanimanja koji poziraju sa čašom šampanjca ili prekvarcovane silikonske muške i ženske kučke. 

U poslednje vreme je popularna pesma „Work bitch“ koja me je inspirisala za naslov teksta, jer zaista ako želiš razne lepe stvari u životu moraš za njih da se pomučiš... i to ne tako što ćeš da "gutaš". Ako hoćeš uspeh i dobar život, bolje radi kučko :)

Veliki pozdrav!
Milan Maglov

p.s. Za sve one koji imaju neko pitanje ili žele da podele svoje iskustvo biće mi drago da vidim vaše komentare ispod teksta.

p.s.s. Naravno da ne nazivam sve mlade ljude kučkama. Radi se o slengu i nadam se da ćete svi razumeti poruku na pravi način.